Evropa u fokusu: Izazovi klimatskih promena i inkluzije

Najnoviji izveštaji ukazuju na ozbiljne klimatske promene koje zahvataju Evropu, ali i na ambiciozne korake koje Evropska unija preduzima kako bi se izborila s njihovim posledicama i osigurala održivu budućnost.

Saša Dobrijević
3 minuta čitanja

Evropa se suočava s ključnim izazovima u vezi sa klimatskim promenama i inkluzijom ranjivih grupa, a najnoviji podaci osvetljavaju hitnost zajedničkog delovanja. Prema izveštaju Evropskog klimatskog stanja za 2024. godinu koji su pripremile Copernicus Climate Change Service i Svetska meteorološka organizacija, Evropa je bila najbrže zagrevajući kontinent, uz ekstremne vremenske prilike koje su dodatno naglasile potrebu za prilagođavanjem klimatskim rizicima.

Evropa je, prema podacima za 2024. godinu, najbrže zagrevajući kontinent, suočena s ekstremnim vremenskim neprilikama. Istočni delovi Evrope doživeli su rekordne suše i toplotne udare, dok su zapadne regije bile pogođene intenzivnim kišama i najobimnijim poplavama u poslednjoj deceniji. U takvim okolnostima, EU naglašava važnost jačanja otpornosti zajednica, posebno urbanih područja, koja su sve više izložena rizicima. Akcije za smanjenje štete od ekstremnih vremenskih uslova, kao što su poplave, postaju prioritet s obzirom na predviđanja da bi šteta mogla biti deset puta veća do 2100. godine.

Foto: Canva.com

U svetlu ovih izazova, Evropska komisija ulaže 86 miliona evra u nove projekte za unapređenje kvaliteta vode, sanaciju zagađenih reka, zaštitu od požara i poplava, kao i za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. Projekti obuhvataju zemlje kao što su Danska, Estonija, Poljska, Slovenija i Island, a njihove aktivnosti uključuju lokalne vlasti, istraživačke timove i privatni sektor.

  • U Danskoj, LIFE ACT projekat koordinira aktivnosti 27 opština kako bi se smanjile emisije CO₂ za 75% i učinilo 2,900 km obale otpornijim na klimatske promene do 2050. godine.
  • Estonija unapređuje kvalitet vode kroz projekat LIFE SIP WET-EST, s fokusom na sanaciju zapadnog estonskog sliva i smanjenje rizika od suša i poplava.
  • Poljska radi na ambicioznom cilju reciklaže od 65% do 2035. godine i smanjenju deponijskog otpada uz podršku lokalnih vlasti i univerziteta.
  • Projekat LIFE4ADAPT u Sloveniji posvećen je pripremi zemlje za suše, požare i poplave koje su sve učestalije.
  • Na Islandu, LIFE ICEWATER projekat promoviše održivo korišćenje vode i očuvanje vitalnih resursa.

Pored ovih konkretnih inicijativa, LIFE Program, jedini EU program koji se u potpunosti bavi ciljevima zaštite životne sredine, klime i energije, predviđa budžet od 2,3 milijarde evra za projekte kružne ekonomije, nulte emisije i zaštite biodiverziteta od 2025. do 2027. godine.

Ove aktivnosti ukazuju na posvećenost EU u borbi protiv klimatskih promena i postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine, uz podršku evropskih zajednica u prilagođavanju sve ozbiljnijim klimatskim izazovima. Investicije i inovacije predstavljaju ključ za očuvanje kvaliteta života, prirodnih resursa i održivu budućnost Evrope.

Podelite ovaj članak!
Nema komentara

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *